Alergije i intolerancije na hranu: atopijski dermatitis

Atopijski dermatitis je vrlo česta bolest koja se manifestira na sljedeći način: dolazi do suhoće kože, sklonosti razvoju alergija i padu imuniteta. To je autoimuna bolest gdje važnu ulogu igra probavni sustav i od iznimne je važnosti uzimati dodatke prehrani, poput vitamina D, vitamina B i probiotika.

Od velike je važnosti izbaciti iz prehrane određene namirnice koje utječu na razvoj atopijskog dermatitisa, a koje su to namirnice možete saznati pomoću testa intolerancije i alergološkog testiranja.

Za razliku od simptoma „klasične“ alergije koji se lako prepoznaju, simptomi intolerancije znatno variraju od osobe do osobe, a često nas navedu na pogrešan trag.

Dok su alergije na hranu poznate već dugo vremena, intolerancija na hranu je manje poznata jer su simptomi sporiji, često neprepoznati ili se pripisuju drugim bolestima. Kao posljedica krive ili tek djelomično točne dijagnoze, simptomi se neadekvatno liječe ili se uopće ne liječe, a osoba živi s tegobama, ne znajući da promjenom prehrane može riješiti problem.

IgE antitijela kod alergije stvaraju odmah jasnu i burnu sliku koja svjedoči o uzroku i posljedici , dok se kod intolerancije na hranu simptomi javljaju par sati do dva dana nakon uzimanja hrane ili pića.

 „Klasična“ alergijska reakcija posredovana je IgE antitijelima, a reakcije koje nastaju odmah nakon konzumacije štetne namirnice često su dramatične, a katkad i opasne za život. Najčešće su kožne reakcije i oralni alergijski sindrom (žarenje u ustima, natečen jezik, gušenje...).

Simptomi alergije na hranu u probavnom sustavu su grčevi, mučnina, povraćanje i proljev. Jasnu i burnu sliku koja svjedoči o uzroku i posljedici kod alergije stvaraju IgE antitijela, dok se kod intolerancije simptomi pojavljuju nakon dugotrajnijeg konzumiranja određene hrane ili pića.

Intolerancija  na hranu uzrokovana nakupljanjem IgG antitijela je kronične naravi sa zamaskiranim simptomima, te ju je zbog toga  teže dijagnosticirati od alergije.

Imunokompleksi nastali „spajanjem“ antitijela i antigena hrane ulaze u cirkulaciju i dopiru do svih stanica u organizmu. Najizloženije su crijevne stanice, ali najveće simptome očekujemo u organu ili organskom sustavu koji je najslabija točka svakog pojedinca. Nekome će se intolerancija na hranu manifestirati bolovima u zglobovima, drugome gubitkom motivacije i pojavom depresije, dok će trećemu izazvati probleme u probavnom traktu, ili na koži.

Tijekom svakog obroka probavni sustav našeg tijela ima zadatak probave unesene hrane. Probaviti hranu znači razgraditi hranjive namirnice na njihove najmanje sastavne jedinice koje onda može apsorbirati u organizam. Glavne skupine hranjivih tvari su masti, bjelančevine i ugljikohidrati, a njihove osnovne sastavne jedinice su masne kiseline, animokiseline i jednostavni šećeri (glukoza, fruktoza i dr.).

Kada osoba unese određenu hranu na koju je intolerantna, njen imuni sustav reagira tako što prepoznaje karakteristične proteine određene namirnice kao “neprijatelja”, te reaktivno proizvodi povišenu količinu specifičnih antitijela. Zovemo ih IgG antitijela, i njihov je zadatak onesposobiti antigene, odnosno sve ono što smatraju antigenima. U stvarnosti ovi antigeni su probavljeni proteini hrane koji iz probavnog sustava ulaze u krv, ali tijelo je nesposobno prepoznati ih kao hranu već kao “štetne” i invazivne tvari i počinje se braniti.

Dalje antitijela “hvataju” antigene i formiraju imunokomplekse koje imuni sustav jednostavno uništi ako se hrana na koju smo intolerantni jede rijetko. Ako se “štetna” hrana jede često, ili se nastavi jesti i nakon utvrđene intolerancije hrane, tijekom vremena dođe do oštećenja sluznice probavnog sustava (crijeva) što rezultira nagomilavanjem imunokompleksa u različitim djelovima tijela.

Ovisno o slaboj točki svake osobe, doći će do pojave simptoma u različim organima: zadržavanje vode i porast tjelesne težine, kronična upala zglobova, tegobe u funkciji probavnog sustava, umor, upala sinusa …

Što nakon što napravite test intolerancije na hranu i alergo test?

Tada je potrebno da vam nutricionist složi plan prehrane koji se zove „eliminirajuća dijeta“. To znači da će iz prehrane nutricionist na određeno vremensko razdoblje (3, 6 ili 9 mjeseci ) izbaciti namirnice na koje ste pokazali intoleranciju i/ili alergiju. Preporuka je napraviti oba testa kako bi se procijenila vjerojatnost odvijanja križnih reakcija u organizmu između namirnica na koje ste pokazali intoleranciju i onih na kojih se pokazali alergiju.

Na primjer, ukoliko se pokaže da imate intoleranciju na pšenicu, tada je također potrebno izbjegavati gelove za tuširanje i kreme za njegu koje sadrže pšenicu, a isto vrijedi i za badem, aloe veru i slične namirnice. Sve što stavljamo na kožu automatski se širi u naš krvožilni sustav i tijelo se bori te dolazi do pogoršanja stanja.

Oba testa moraju biti priznata od verificiranih laboratorija, određivanjem IgG i IgE antitijela iz vaše venske krvi.

Poželjno je da se osobe u postupku rješavanja problema upoznaju sa čitanjem sastojaka na ambalaži proizvoda, a u cilju prepoznavanja nepoželjnih sastojaka, tj. prepoznavanja poželjnih sastojaka koji će prema preporuci nutricionista i dermatologa činiti adekvatnu njegu za vašu kožu. Primjerena njega odabranim proizvodima za njegu, pranje ili čišćenje kože trebala bi biti sastavni dio programa oporavka i liječenja atopijskog dermatitisa

AtopiControl njega klinički i dermatološki dokazano smanjuje suhoću, perutanje, zategnutost kože i ublažava svrbež te je dokazano pogodna za atopičnu kožu. 

Losioni i kreme za osnovnu njegu sadrže kombinaciju omega-6 masnih kiselina i likokalkona A za obnavljanje kože, vraćanje njezine prirodne zaštite i jačanje otpornosti. Osim pružanja intenzivne hidratacije, ublažavaju hrapavost i svrbež te zategnutost povezanu s atopičnom kožom. 

Suvremena znanost omogućuje sve opisane testove, sustave istraživanja korijena problema i bolesti, te osobe s dermatološkim problemima mogu pronaći kvalitetno rješenje za sebe. Proces treba biti precizan i terapija je često dugotrajna, no kontinuirano djelovanje će ustrajnošću i dobrom suradnjom sa stručnjacima, dovesti do rezultata. Učinkoviti pristup liječenju atopijskog dermatitisa trebao bi biti multidisiciplinaran u sinergiji s dermatologom i nutricionistom.