Atopijski dermatitis na tijelu – Ublažavanje svakodnevnih simptoma

Atopijski dermatitis je kožna bolest od koje obolijeva između 2-5% odraslih i čak 10-20% djece diljem svijeta. Radi se o kroničnoj, dugotrajnoj bolesti koju karakterizira suha, perutava koža sklona iritacijama i povremenim izbijanjem osipa s bolnim simptomima. Premda lijek nije poznat, redovita i dosljedna njega može pružiti zaštitu oboljeloj koži.

Atopijski dermatitis, također poznat i pod nazivom atopijski ekcem, kronična je kožna bolest koja zahvaća kožu lica i tijela dojenčadi, djece i odraslih.

Učestalost ove bolesti je u porastu, posebno u zapadnom svijetu, s dvostrukim do trostrukim porastom broja oboljelih u odnosu na razdoblje prije 30 godina. Još uvijek nije pronađen točan uzrok atopijskog dermatitisa, ali je dokazana poveznica s astmom i peludnom groznicom.

Bolest uglavnom pogađa djecu; 10-20% djece diljem svijeta pati od atopijskog dermatitisa, dok od iste bolesti pati 2-5% odraslih.

Kod odraslih, osip se pojavljuje na vratu i na području dekoltea, s unutrašnje strane laktova, sa stražnje strane koljena, na rukama i nogama kao i na licu i tjemenu. Simptomi i zahvaćena područja nešto su drugačija kada se radi o djeci i dojenčadi

Osobe koje boluju od atopijskog dermatitisa često prate i druge tegobe, poput nesanice, stresa, diskriminacije i nedostataka samopouzdanja. Uz održavanje redovite njege kože, određene promjene u stilu života mogu ublažiti simptome - primjerice, nošenje pamučne odjeće, održavanje niskih temperatura zbog spriječavanja znojenje i izbjegavanje hrane koja može biti okidač za pojavu atopijskog dermatitisa.

Ako niste sigurni da vaši simptomi odgovaraju ovoj bolesti, obratite se svom lječniku ili dermatologu.

Dermatolozi tek trebaju otkriti konačan uzrok atopijskog dermatitisa za koji još nije pronađen lijek. Međutim, dokazano je da određen broj čimbenika utječe na povećanje rizika od obolijevanje kod nekih osoba. Među njima su:

• Genetika. Dokazana je povezanost između atopijskog dermatitisa, astme i peludne groznice. Postoji mogućnost da se kod djeteta razvije atopijski dermatitis ako jedan ili oba roditelja pate od jednog od navedenih zdravstvenih problema. Rizik za obolijevanje raste proporcionalno, tako da ako oba roditelja imaju sva tri zdravstvena problema, mogućnost da će dijete naslijediti bolest također raste.
• Klima i lokacija. Podneblja s hladnijom klimom utječu na porast rizika od obolijevanja od atopijskog dermatitisa, kao i život u onečišćenim gradovima. Pokazalo se da djeca jamajčanskog podrijetla koja odrastaju u Londonu imaju dva puta veću mogućnost obolijevanja od atopijskog dermatitisa od svojih vršnjaka koji žive na Jamajci.
• Spol. Žene su nešto sklonije atopijskom dermatitisu od muškaraca.
• Dob majke. Djeca majki koje rađaju u kasnijem reproduktivnom razdoblju, podložnija su riziku obolijevanja od onih čije su majke rodile u mlađoj životnoj dobi.

Atopičnoj koži nedostaju prirodni čimbenici za zadržavanje vlažnosti (NMF) poput aminokiselina te se nosi s poremećajima u stvaranju zaštitnog sloja lipida. Time zaštitni sloj kože slabi, a donji slojevi kože podložniji su infekciji zbog češanja noktima po površini.

Simptomi atopijskog dermatitisa također su i okidači. Naime, ako je koža suha i svrbi, oboljeli će se češati. Češanjem se umanjuje zaštitna funkcija kože. Na taj način donji slojevi kože postaju izloženi i osjetljivi na infekcije i čimbenike iz okoliša. Bakterije uzrokuju iritaciju te se svrbež nastavlja. Na taj način nastaje začarani krug atopične kože.

Premda je svatko osjetljiv na različite okidače, utjecaji koji mogu pogoršati postojeće simptome atopijskog dermatitisa uključuju:

• Alergije na hranu – npr. mlijeko, sir, orašasti plodovi, školjke.
• Alergije na alkohol.
• Alergije na kućne grinje, pelud i/ili prašinu.
• Abrazivni materijali ili materijali u kojima koža ne može disati  – npr. vuna i najlon.
• Nikal – metal koji se često nalazi u nakitu i satovima.
• Formaldehidi.
• Određeni deterdženti za pranje - često s oznakom 'ekološki prihvatljivo'. 
• Stres. 
• Nesanica. 
• Znoj. 
• Dim cigarete.

Pročitajte više u članku Čimbenici koji utječu na kožu

Premda nema lijeka za atopijski dermatitis, postoji mnogo načina na koje se oboljelima može pomoći u njezi atopične kože, a možda čak i produljiti trajanje perioda između izbijanja simptoma.

Emolijense, poznate i pod nazivom hidratantni pripravci, potrebno je nanositi svakodnevno, bez obzira na simptome. Emolijentni losioni, kreme za lice, masti i dodaci za kupanje pomažu koži da ostane podatna i hidratizirana, a time i manje podložna svrbežu i oštećenjima. Redovitom uporabom emolijentnih preparata smanjuje se svrbež.

Aktivni sastojci koje često nalazimo u formulama emolijentnih preparata uključuju:

• Omega-6 masne kiseline iz ulja noćurka i ulja sjemenki grožđa koji njeguju i hrane zahvaćenu kožu i obnavljaju njen prirodni zaštitni sloj.
• Licochalcon A (ekstrakt korijena sladića) - prirodni protuupalni antioksidans koji ublažava crvenilo i smiruje upalu.

Akutna faza zahtijeva intenzivnu njegu i korištenje krema za akutno stanje uz svakodnevnu rutinu hidratiziranja kože. Spomenute topikalne kreme često sadrže hidrokortizon.

Kortikosteroidi (poput hidrokortizona) učinkoviti su i djeluju brzo u ublažavanju svrbeža i upala. Međutim, imaju i negativnih strana. Primjerice, dugotrajna uporaba može stanjiti kožu.

Kortikosteroidi ne predstavljaju održivo dugoročno rješenje, niti su idealni za uporabu kod dojenčadi i djece.

Njegujuća svojstva Eucerin AtopiControl Akut kreme klinički dokazano poboljšavaju izgled kože tijekom akutne faze. Ovaj preparat za njegu kože pomaže u smanjenju korištenja hidrokortizona tijekom akutne faze.

Budući da se okidači razlikuju od osobe do osobe, sa svega nekoliko promjena u stilu života moguće je olakšati simptome atopijskog dermatitisa:

• Održavanje niske temperature i niske razine vlage kako bi se izbjeglo znojenje.
• Nošenje mekane odjeće u neposrednom dodiru s kožom. Pamuk je ugodan za kožu i može se slojevito nositi u zimskom razdoblju.Materijale koji grebu, poput vune te materijale od kojih koža ne može disati, primjerice najlon, najbolje je izbjegavati.
• Preparate za njegu kože najbolje je čuvati u hladnjaku jer nanošenje ohlađenih krema i losiona pomaže u ublažavanju svrbeža.
• Vođenje dnevnika  prehrane u kojem će biti zabilježeni svi okidači nakon kojih dolazi do akutne faze.
• Godišnji odmor u podnebljima s hladnijom do umjerenom klimom - u kojoj nije prevruće ni prehladno.
• Pranje nove odjeće prije nošenja kako zbog uklanjanja nadražujućih bojila i mirisa tkanine.
• Nošenje pamučnih rukavica noću kako bi se spriječilo češkanje tijekom spavanja.
• Terapija umatanjem tijela u vlažne ručnike može pomoći u ublažavanju svrbeža i želje za češanjem (za dodatne informacije potreban je savjet dermatologa).
• Tuširanje umjesto kupanja, s time da voda nikad ne smije biti vruća (<32°). Tuširanje ne smije biti prečesto ni trajati predugo.
• Ograničavanje trajanje kupanja na 5-10 minuta.
• Korištenje ulja za kupanje ili ulja za tuširanje jer ona pružaju učinak svježine i njege.
• Izbjegavanje grubih spužvica ili četki za masažu prilikom kupanja ili tuširanja.
• Bavljenje meditacijom i jogom za oslobađanje od stresa.

Ako niste sigurni kako postupiti s vašim simptomima, obratite se svom liječniku ili dermatologu za savjet.