Atopijski dermatitis na licu – Simptomi, uzroci i kako ih kontrolirati

Atopijski dermatitis je vrlo česta, kronična kožna bolest kod odraslih, djece i dojenčadi. Koža lica i tijela vrlo je suha i sklona iritacijama. Ova bolest uglavnom ima dvije faze, aktivnu (poznata i pod nazivom "akutna") i neaktivnu fazu. Važno je da osobe sklone atopijskom dermatitisu zaštite kožu tijekom neaktivne faze kako bi razdoblja između aktivnih faza bila što dulja.

Atopijski dermatitis ili atopijski ekcem neprenosiva je i kronična bolest pri čemu je koža lica i/ili tijela kontinuirano suha, sklona iritacijama i svrbežu. Drugim riječima, radi se o upalnoj bolesti od koje se sve češće obolijeva, posebno u zapadnom svijetu. Od nje obolijeva 10% svjetske populacije (između 10-20% djece i 2-5% odraslih), a učestalost pojave te bolesti je u posljednjih 30 godina porasla za 200-300%.

Od ove bolesti najčešće obolijevaju dojenčad i mala djeca Kod 90% pacijenata simptomi su se pojavili prije njihove pete godine, a kod 80% pacijenata prije njihove druge godine.

Kod male djece i dojenčadi, najugroženije područje kože je lice premda se, kako rastu, osip može proširiti na cijelo tijelo. Atopijski dermatitis na licu pogađa sve dobne skupine i najčešće se manifestira kao suhe i ljuskaste mrlje na tjemenu, čelu, području oko očiju i iza ušiju. Također se često pojavljuje i na obrazima, posebno kod dojenčadi.

Simptomi su različiti i ovise o osobi, godišnjem dobu pa čak i danu. Oboljeli se žale na dvije različite faze atopičnosti kože –  fazu u kojoj simptomi nisu vidljivi („u intervalima“) i akutnu („izbijanje simptoma“)

U akutnoj fazi oboljeli pate od laganog do intenzivnog svrbeža, a njihova koža poprima boju u rasponu od crvene do tamnocrvene, postaje pahuljasta, neravnomjerna i natečena te se javlja bol, čak i blago krvarenje.

Tijekom faze bez vidljivih smetnji, simptomi su suha do vrlo suha, lagano pahuljasta koža sklona iritaciji (ne bolest, već stanje koje je poznato i pod nazivom kseroza), a na ranjivom području mogu se javiti i male napukline.

Kao i problemi koje uzrokuje iritacija kože, atopijski dermatitis može dovesti do daljnjih fizičkih i psiholoških problema kao što su nedostatak sna, diskriminacija, stres i opći nedostatak samopouzdanja - posebno u slučaju atopijskog dermatitisa na licu. Kao posljedica toga, oboljeli često prilagođavaju svoj način života i mijenjaju način na koji se odijevaju, način prehrane, izbor šminke i aktivnosti kojima se bave. Ako oboljeli osjete da simptomi utječu na njihov izgled, to može utjecati i na njihove odnose s drugim ljudima.

1. Vaša koža je suha i sklona crvenilu te, za razliku od suhe i vrlo suhe kože, to stanje nije izlječivo već se samo može ublažiti.
2. Vaša koža sklona je perutanju, zadebljanju i pucanju. Koža jako svrbi i sklona je crvenilu i upalama. Takvo stanje ne uzrokuje samo nedostatna vlažnost kože, već i poremećaj u metabolizmu masnih kiselina koji vodi do slabljenja zaštitne funkcije kože.
3. Na vašoj koži pojavljuju se simptomi atopijskog dermatitisa.

Ako niste sigurni da vaši simptomi odgovaraju ovoj bolesti, obratite se svom liječniku ili dermatologu.

Nije dokazano da postoji jedan izričit uzrok atopijskog dermatitisa. Također, nažalost, nema ni lijeka. Međutim, izbjegavanje okidača i svakodnevna proaktivna intenzivna njega može produljiti faze zdravog izgleda atopične kože, dok akutno liječenje omogućuje brzo olakšanje i oporavak od simptoma akutne faze

Postoji velik broj teorija o genetičkim i okolišnim čimbenicima kojima se objašnjava zašto se kod nekih osoba javlja atopijski dermatitis a kod drugih ne. Među tim su teorijama:

• Genetika. Atopijski dermatitis je najčešći oblik ekcema i usko je povezan s astmom i peludnom groznicom.

Ako oba roditelja pate od atopijskog dermatitisa, mogućnost da će njihovo dijete naslijediti tu bolest raste na 60-80%.

• Klima/Zagađenje. Čini se kako život u razvijenoj zemlji, gradu (posebno s visokom razinom onečišćenja) ili hladna klima povećava rizik obolijevanja od atopijskog dermatitisa. Na primjer, djeca jamajčanskog podrijetla u Londonu imaju dva puta veću mogućnost obolijevanja od atopijskog dermatitisa od djece koja žive na Jamajci.

• Spol. Žene su nešto sklonije atopijskom dermatitisu od muškaraca.

• Dob majke pri rođenju djeteta. Što je majka starija, raste mogućnost da će dijete oboljeti od atopijskog dermatitisa.

Postoje četiri patogenetska uzročnika atopijskog dermatitisa:

1. Nasljedni manjak filagrina; manjak prirodnih čimbenika za zadržavanje vlažnosti (NMF) kao što su aminokiseline.
2. Poremećaj u metabolizmu epidermalnih lipida (ceramidi, kolesterol i slobodne masne kiseline) te poremećaji u stvaranju zaštitnog sloja lipida.

Manjak filagrina i aminokiselina te poremećaji u lipidima dovode do suhe kože sa smanjenom zaštitnom funkcijom. Time se otvara prostor za lakše prodiranje slijedećih uzročnika u kožu:

3. Razmnožavanja bakterija (Staphylococcus aureus) i izlučivanje superantigena.
4. Utjecaja iz okoline (nadražujuća sredstva, alergeni, onečišćenje).

Na suhoj i iritiranoj koži doći će do upale i svrbeža. Stalan svrbež može izazivati neprestano češanje. To dovodi do poremećaja u zaštitnom sloju kože, što rezultira nastankom vlažnog okruženja u kojem se bakterije razmnožavaju. S druge strane, to uzrokuje iritacije, češanje i upale. I tako se začarani krug atopijskog dermatitisa nastavlja (vidi sliku).

Postoje i drugi čimbenici koji mogu pogoršati postojeće simptome, premda se mogu razlikovati od osobe do osobe. Među njima su:

• određena hrana i piće (posebno mliječni proizvodi, orašasti plodovi, školjkaši i alkohol)
• alergeni (kućne grinje, pelud i/ili prašina) 
• formaldehidi  
• sredstva za pranje 
• stres  
• nesanica  
• znoj  
• dim cigarete 

  Pročitajte više u članku Čimbenici koji utječu na kožu

Premda nema "lijeka" za atopijski dermatitis, simptomi se mogu ublažiti upornom i redovitom njegom.

Emolijensi (također poznati i kao hidratantni pripravci) ključni su u njezi kože i trebalo bi ih koristiti svakodnevno, bez obzira na to nalaze li se oboljeli trenutno u akutnoj fazi bolesti ili fazi bez simptoma. Među njima su losioni, kreme za lice, masti i dodaci za kupanje i tuširanje koji maste kožu i pomažu joj da ostane podatna, vlažna i zaštićena od iritacija. Također, pomažu u prevenciji svrbeža i smanjuju učestalost upala.

Uloga emolijensa jest sprječavanje izbijanja simptoma atopijskog dermatitisa, a time podrazumijevamo osnovnu njegu.

Kod atopijskog dermatitisa na licu posebno je važno da ovlaživači postanu dijelom svakodnevne rutine njege lica.

Ključni sastojci emolijensa su:

• Omega-6 masne kiseline iz ulja noćurka i ulja sjemenki grožđa koji njeguju i hrane zahvaćenu kožu i obnavljaju njen prirodni zaštitni sloj.
• Licochalcon A (ekstrakt korijena sladića) -  prirodni protuupalni antioksidans koji ublažava crvenilo i smiruje upalu.

Medicinski preparati, kao što su topikalne masti (koje obično sadržavaju hidrokortizon), djeluju na simptome upale i pomažu u smirivanju upala i svrbeža.

Kortikosteroidi su vrlo učinkoviti i brzo djeluju te ublažavaju svrbež u slučaju jake upale. Međutim, to nije dugoročno rješenje jer dulja uporaba može imati negativne nuspojave. Također, nije ih moguće se koristiti na većoj površini kože te s redovitom uporabom gube na učinkovitosti.

• Niske temperature pomažu jer znojenje uzrokuje iritaciju i svrbež, posebice tijekom noći.
• Preparate za osnovnu njegu najbolje je čuvati u hladnjaku jer nanošenje ohlađenih krema i losiona dodatno ublažava svrbež.
• Dopušteno je nanošenje šminke, ali potrebno je koristiti preparate za osjetljivu kožu.
• Vođenje dnevnika prehrane može pomoći u praćenju simptoma pri konzumaciji određene hrane ili pića
• Godišnji odmor u mjestima poznatim po klimatskoj terapiji, poput Sjevernog mora, Atlantika, Mrtvog mora, Mediterana ili visokih planinskih područja također može pomoći.
• Vježbe opuštanja, poput joge i meditacije mogu pomoći u ublažavanju stresa - jednog od čimbenika koji utječe na nastanak atopijskog dermatitisa na licu.
• Kad se pojavi svrbež, umjesto češkanja bolje je nježno potapkati kožu. Tapkanje umiruje kožu, a da je pritom ne oštećuje.  Nakon tuširanja, nježno potapkajte kožu ručnikom te odmah nanesite kremu ili losion.
• Održavajte dječje noktiće kratkima kako biste izbjegli infekcije koje nastaju zbog češkanja.
• Izbjegavajte mehaničke iritacije nastale, primjerice, korištenjem hrapavih spužvica za tuširanje.

Ako niste sigurni kako postupiti s Vašim simptomima, obratite se svom liječniku ili dermatologu.