Znakovi starenja – Općenito o starenju kože

Od otprilike 25. godine života, na površini kože postaju vidljivi prvi znakovi starenja. Najprije se pojavljuju tanke linije, a s vremenom bore te gubitak volumena i gubitak gustoće postaju vidljivi.

Naša koža stari zbog niza različitih razloga, a neki od njih ne mogu se izbjeći niti promijeniti. Međutim, neke uzroke i razloge starenja je moguće do određene mjere kontrolirati pomoću holističkog pristupa prevenciji

Razumijevanje načina na koji unutarnji i vanjski čimbenici utječu na strukturu i funkciju kože, može pomoći u informiranju o mogućnostima tretmana i prevencije

Opće starenje kože manifestira se na tri glavna načina, a svaki od njih različito utječe na izgled lica.

Bore
Prvi vidljivi znakovi starenja od 25. godine nadalje su tanke linije i bore koje nastaju na različitim predjelima lica i najlakši su način uočavanja starenja. Najprije se pojavljuju tanke linije. Te sitne, neispunjene bore postaju vidljive na vanjskim kutovima očiju, a poznate su i pod nazivom bore smijalice. Tanke linije također možete vidjeti i na obrazima. Na čelu, bore postaju vidljive kao horizontalne linije, a njihov nastanak potiču facijalne ekspresije te se s vremenom produbljuju. Manje, vertikalne linije između obrva uzrokuje mrštenje.

Dublje bore koje se formiraju između nosa i usta nazivaju se nazolabijalnim brazdama. One su povezane s vješanjem kože i često ih se povezuje s gubitkom volumena

Gubitak volumena
Ponekad ga je teško prepoznati, no gubitak volumena često se naziva obješenom kožom, gubitkom kontura lica, purećim vratom, kokošjom kožom ili obješenim izgledom. Za razliku od gubitka gustoće ili bora on mijenja cjelokupni izgled lica i transformira ga, no same promjene nije jednostavno precizno odrediti. Najzamjetnije promjene kod smanjenog volumena i izgubljenih kontura lica povezanih s gubitkom volumena licu daju negativan, tužan izgled ili dojam podložnosti stresu. To može dovesti do krive percepcije o raspoloženju osobe ili njezina pogleda na život.

Gubitak gustoće
Najčešće se javlja kod žena u postmenopauzi, a gubitak gustoće manifestira se na površini kože kao tanka, oslabljena koža. Za razliku od bora ili gubitka volumena, gubitak gustoće utječe na kožu cijelog lica, a ne samo na pojedine predjele lica.

Često se povezuje s dubljim borama i pojavljuje se uz smanjenje blistavog sjaja kože i rastuću beživotnost kože.

 

Koža stari zbog niza čimbenika, kako unutarnjih tako i vanjskih. Razumijevanje tih uzroka pomoći će u stvaranju holističkog pristupa prema prevenciji starenja kože.

Promjene u slojevima kože manifestiraju se na njezinoj površini kao znakovi starenja.

Epidermalni slojevi
Sporija razmjena stanica i smanjena proizvodnja lipida na površini kože podrazumijevaju i veću vjerojatnost hrapavosti i suhoće kože. Sa starenjem ovog sloja kože, ona postaje osjetljivija na UV zračenje. Učinkovitost kože pri samostalnom zacjeljivanju sve je slabija, dok slabljenje imunosne funkcije može dovesti do većeg broja infekcija kože kao i sporijeg zacjeljivanja rana.

Dermalni slojevi
Od 25. godine života, na godišnjoj razini dolazi do 1%-tnog smanjenja razine kolagena, jednog od "građevnih materijala" kože. Zajedno sa smanjenjem količine elastina, ova pojava dovodi do reorganizacije dermalnog tkiva. Struktura kože time je narušena i mogućnost nastanka bora se povećava. Smanjena je elastičnost, a koža postaje sklonija oštećenjima i ispucalim kapilarama. Smanjeni protok krvi znači i slabiji protok nutrijenata i kisika na površini kože. To dovodi do smanjenja ružičastog sjaja svojstvenog mladenačkoj koži.

Subdermalni slojevi
U dubljim slojevima, najprimjetnije promjene vezane su uz veličinu i broj stanica koje skladište lipide u adipoznom sloju. Spomenuto smanjenje povezano je s gubitkom volumena i može dovesti do nastanka dubokih bora te upalih obraza i poremećaja u zacjeljivanju rana.

Neki uzroci starenja kože lica ne mogu se izbjeći niti promijeniti. Naša biološka dob određuje strukturne promjene u koži i djelotvornost staničnih funkcija. One se sa svakom godinom usporavaju.

Slabiji protok krvi u koži podrazumijeva poremećaje u opskrbi površine kože nutrijentima i kisikom. Beživotniji tonovi kože zamjenjuju ružičasti sjaj koji je svojstven mladoj koži.

Genetika ima ključnu ulogu u načinu starenja kože. Etničko podrijetlo i tip kože s kojima se rađamo utječu na brzinu pojavljivanja znakova starenja na površini kože. Primjerice, svijetla osjetljiva koža sklonija je javljanju bora u ranijoj dobi, dok koža Azijata postaje sklonija neujednačenosti tena i borama u kasnijoj životnoj dobi. Suhoća potaknuta starenjem također može nastati zbog specifične genetske slike osobe.

Pročitajte više o utjecaju etničke pripadnosti na kožu

Vanjski čimbenici koji utječu na brzinu starenja kože ovise o jednom jedinom procesu, a to je oksidativni stres. Radi se o otpuštanju molekula koje se nazivaju slobodni radikali ili reaktivne kisikove vrste u tijelu. Teorija o slobodnim radikalima kod starenja kaže da starimo radi akumuliranih oštećenja nastalih zbog slobodnih radikala tijekom vremena. Slobodni radikal je visoko pokretljiv atom ili molekula koji se sastoji od neuparenog elektrona u vanjskom omotaču. Većina njih ima povećanu sposobnost oštećivanja svih staničnih struktura, uključujući lipide i proteine. 

U normalnim okolnostima, slobodne radikale hvataju i neutraliziraju antioksidansi u koži: molekule sposobne za hvatanje i neutraliziranje slobodnih radikala. Međutim, s vremenom se sposobnost kože za neutraliziranje slobodnih radikala smanjuje. Rezultat je oštećenje svih komponenata stanice kože. Oksidativni stres se ubrzava, a potiče ga niz čimbenika životnog stila.

Sunce
Izloženost sunčevim zrakama glavni je vanjski čimbenik odgovoran za starenje kože zbog oksidativnog stresa. Oštećenje kože uzrokovano dugim i svakodnevnim izlaganjem UV zrakama naziva se fotostarenjem, koje je također odgovorno za neujednačenu pigmentaciju

Zagađenje
Izlaganjem kože onečišćenju, koja je sastavni dio života u gradu, može se potaknuti ispuštanje slobodnih radikala koji oštećuju kožu. Osim toga, zagađenje pogoršava posljedice izlaganja suncu te ubrzava oksidativni stres.

Pušenje
Kemijske tvari i nikotin iz cigareta odgovorni su za porast količine slobodnih radikala u koži. Kao i onečišćenje, oni pojačavaju djelovanje izlaganja suncu, dovodeći do oksidativnog stresa

Prehrana
Antioksidansi su molekule sa sposobnošću neutraliziranja slobodnih radikala koji oštećuju koži i ubrzavaju starenje kože. Prehrana u kojoj nedostaje antioksidansa neće pomoći u usporavanju općeg starenja kože. Međutim, konzumiranje hrane s antioksidativnim svojstvima poput voća i povrća može postati ključan alat u holističkom pristupu prevencije procesa starenja.

Nedostatna njega
Koža kojoj je pruženo nedovoljno njege prije će ostarjeti. Detaljno čišćenje uz korištenje proizvoda prikladnih za određeni tip kože uz redovitu primjenu proizvoda za njegu kože namijenjenu određenom kožnom problemu može uvelike utjecati na kožu. Uporaba djelotvorne zaštite od sunca prilikom izlaganja suncu ključan je dio prevencije.

Razumijevanje procesa starenja kože utječe i na odluke o pravilnoj njezi. Tri znaka starenja: gubitak volumena i gubitak gustoće te bore detaljnije su obrađeni u zasebnim člancima. Ako još uvijek imate nedoumica vezano za najprikladniji tretman kože, kožni test može poslužiti kao koristan dijagnostički alat. Minimiziranje posljedica starenja i sprječavanje daljnjeg starenja mogu se postići kroz holistički pristup. Taj pristup uključuje pažljivo proučavanje i promjenu životnog stila i njege.

Životni stil
Kako je oksidativni stres glavni uzrok vanjskog starenja kože, svaka promjena životnog stila treba biti usmjerena prema smanjivanju takvih posljedica u najvećoj mogućoj mjeri.

Prehrana
Zdrava prehrana koja obiluje voćem i povrćem osigurat će potrebne antioksidanse koji pomažu u ograničavanju štetnih učinaka djelovanja slobodnih radikala na kožu. Potrebno je slijediti načela raznolike prehrane, međutim, za određene je prehrambene artikle dokazano da sadržavaju izrazito visok postotak antioksidansa te da mogu imati i učinak zaštite kože: mrkve, marelice i drugo narančasto i žuto voće i povrće, borovnice, lisnato zeleno povrće, paprike babure, rajčice, grah i druge grahorice, riba – posebno losos i orašasti plodovi.

Kao i odabir pravilnih prehrambenih navika, dokazano je i da određenu hranu treba izbjegavati. Prehrana koja obiluje mastima i ugljikohidratima potiče starenje.

Pušenje
Pušenje znatno ubrzava starenje, smanjenje elastičnosti i bljedilo kože. Prestanak puštenja poboljšat će izgled kože zbog prestanka utjecaja kemijskih tvari i nikotina koje nalazimo u cigaretama.

Njega kože
Koža se mijenja sa svakom životnom etapom te bi njega kože trebala odražavati njezine trenutne potrebe koje se s vremenom također mijenjaju.

Dobra rutina njege kože ključan je element holističkog pristupa svim znakovima starenja: gubitku volumena, gubitku gustoće, pojavi bora i povezanih stanja poput suhoće kože uzrokovane starenjem ili osjetljive koža koja stari.

Ako je vaša koža zdrava, pravilna njega pomoći će da takva i ostane. Ako nije, uporna rutina njege može pomoći u poboljšanju stanja kože.

Rutina njege kože sastoji se od tri koraka, čišćenje, njega i zaštita od sunca.

Čišćenjem se s kože uklanja šminka, nečistoća i kemijske tvari. Ovaj korak je ključan jer kemikalije koje potječu od nečistoća na površini kože mogu potaknuti oksidativni stres.

Njega podrazumijeva obnavljanje i hidrataciju kože uz korištenje prikladnih preparata za znakove starenja koji predstavljaju glavni problem. Djelovanjem na problem na koži pomoću odgovarajućih proizvoda i njihovih aktivnih tvari kao što su hijaluronska kiselina te glicin-saponin ili koenzim Q10 moguće je poboljšati izgled kože.

Zaštita kože od UV zračenja najvažniji je korak u prevenciji starenja kože u budućnosti. Proizvod sa zaštitnim SPF faktorom treba odabrati u skladu s tipom kože i simptomima koji se na njoj javljaju. Pročitajte više o zaštiti od sunca kože lica